Kakva nas budućnost očekuje pitanje je na koje svi žele znati odgovor, a zapanjujuće točne ponudili su (i vjerojatno upravo nude) scenaristi. Evo nekih filmova koji idu u prilog toj tezi….
Humor, satira i “kristalna kugla” – riječi su koji možda najbolje opisuju kultnu animiranu seriju Simpsoni (The Simpsons, 1989.-danas) koju je osmislio Matt Groening. Tijekom 35 godina prikazivanja, disfunkcionalna obitelj Simpson iz imaginarnog gradića Springfielda postala je globalni fenomen koji pruža zabavu, poziva na kritičko razmišljanje te – predviđa budućnost.
Naime, serija je, između ostalog, još 2000., u epizodi “Bart to the Future” predstavila Donalda Trumpa kao predsjednika SAD-a što se ostvarilo 16 godina kasnije. Simpsoni su često prikazivali i tehnološke inovacije koje su kasnije postale stvarnost, primjerice još su 1995. predvidjeli pametne satove. Predvidjeli su i niz drugih događaja među kojima i marš Trumpovih pristaša na Kapitol, pandemiju, nastup Lady Gage na Super Bowlu, ekonomsku krizu u Grčkoj, finale serije Igra prijestolja (Game of Thrones, 2011.-2019.), Disneyjevo preuzimanje 21st Century Foxa…
Uglavnom, niz je podugačak, no istu “moć” pokazali su brojni filmovi evo samo nekih od njih…
8. Trumanov show (The Truman Show, 1998.)
Psihološka dramedija Petera Weira predstavila je komičara Jima Carreyja kao karakternog glumca. On je, naime, glavni lik filma koji odlično prikazuje utjecaj televizije u suvremenom društvu. Naime, Truman Burbank (Jim Carey) je bezbrižni prodavač osiguranja koji živi svoj idiličan život sa suprugom Meryl (Laura Linney) koja radi kao medicinska sestra. No, nakon nekoliko neobičnih događaja Truman otkriva da je zapravo cijeli njegov život reality show i da su svi ljudi koje je ikada upoznao zapravo glumci…
Sudionici današnjih (prekobrojnih) reality showova svjesno pristaju na život pred objektivima kamera, no danas se, daleko više nego 1998., kad je film objavljen, ideja o emisiji temeljenoj na stvarnom životu čovjeka koji nema pojma da je na televiziji i ne čini tako nevjerojatnom.
7. Državni neprijatelj (Enemy of the State, 1998.)
“Nije paranoja ako te stvarno traže”, bila je najava za ovaj napeti politički akcijski triler Tonyja Scotta u kojem glavne uloge tumače Will Smith i Gene Hackman. Mnogi su filmovi upozoravali na prijetnju “big brothera” koji promatra svaki naš korak, no ovaj je pokazao koliko daleko taj nadzor može ići.
Naime, Will Smith je odvjetnik Robert Clayton Dean, otac i suprug, koji je na tragu Pineteru, vođi kriminalne skupine. U međuvremenu korumpirani službenik Nacionalne sigurnosti, Thomas Reynolds (Jon Voight) pregovara s kongresmenom Phillipom Hammersleyjem oko implementacije novog satelitskog sustava nadziranja. Kada Hammersley odbije surađivati, Reynolds naruči njegovu likvidaciju. No ubojstvo je snimljeno, a dokaz Deanu pošalje prijatelj. Dean nije niti svjestan što posjeduje, a ubrzo mu se život počinje urušavati…
Ono što je ovaj film predvidio možda je najbolje ilustrirati onime što smo svi barem jednom primijetili: na računalu nam se pojavljuju oglasi za proizvod koji smo spomenuli u razgovoru vođenom u dometu našeg mobilnog telefona. To je poput mini-verzije Državnog neprijatelja, no bez SUV-ova sa zatamnjenim staklima i ozbiljnih muškaraca sa slušalicama u ušima koji nas prate.
Ipak, ono što je dugo vremena bila sumnja, a na kraju je i potvrđeno jest da privatne tvrtke i vlade često nadziru svoje zaposlenike i građane.
6. Terminator (1984.)
Znanstveno-fantastični akcijski film redatelja Jamesa Camerona nije poznat samo po napetoj radnji i akcijskim scenama, nego i po viziji tehnološki napredne budućnosti u kojoj se ljudi bore protiv umjetne inteligencije. Ključni element ovog filma je Skynet, umjetna inteligencija koja postaje svjesna i odlučuje da je ljudska rasa prijetnja njenom postojanju, te pokreće nuklearni rat kako bi je eliminirala.
Radnja filma odvija se 2029. godine, u Los Angelesu. Grad je velika ruševina, a nakon atomskog rata svijetom su zavladali strojevi koji istrebljuju ostatke ljudskih skupina organiziranih u pokrete otpora.
Glavnu ulogu (koja ga i učinila zvijezdom) u Terminatoru tumači Arnold Schwarzenegger. On je kiborg, odnosno čovjek-robot nazvan Terminator. On odlazi u prošlost (1984.) kako bi pronašao Sarah Connor (Linda Hamilton), majku vođe pobune koji će u budućnosti postati neprijatelj sofisticiranih strojeva. Istodobno kad i Terminator, iz prošlosti stiže i pobunjenik Kyle Reese (Michael Beihn), koji treba spriječiti ubojstvo Sarah Connor i uništiti Terminatora…
Iako je riječ o fikciji, u Terminatoru se lako primjećuju zanimljive paralele s tehnološkim razvojem i potencijalnim opasnostima umjetne inteligencije. Ideja o tehnološkoj nadmoći koja prijeti ljudskoj vrsti i o mogućem samostalnom djelovanju računalnih sustava bila je vrlo intrigantna i relevantna u vrijeme kad je film objavljen, baš kao i danas. Osim toga, u filmu su prikazani automatizirani dronovi lovci-ubojice poput onih koje danas koriste moderne vojske.
Scenarij potpisuju James Cameron, Gale Anne Hurd i William Wisher Jr.
5. Vječni sjaj nepobjedivog uma (Eternal Sunshine of the Spotless Mind, 2004.)
Jim Carrey i Kate Winslet tumače glavne uloge u ovom SF rom-comu. Naime, u filmu je riječ o Joelu i njegovoj djevojci Clementine. On je pomalo smotan i šutljiv tip, a ona je brbljava pozitivka sklona eksperimentiranju bez obzira je li riječ o primjeni boje kose ili postupku brisanja memorije nakon kojega u potpunosti gubi sjećanje na Joela. Vođen slomljenim srcem, ali i ljutnjom što je to učinila, i Joel se odlučuje učiniti isto, no tijekom procesa shvaća da ipak to nije trebao učiniti…
Film je režirao Michel Gondry, a scenarij je napisao Charlie Kaufman koji je i nagrađen Oscarom u kategoriji najboljeg originalnog scenarija. Treba svakako spomenuti da je za ulogu Clementine, Kate Winslet bila nominirana za Oscara u kategoriji najbolje glumice, a pozlaćeni kipić na kraju je osvojila za glavnu žensku ulogu u romantičnoj drami Žena kojoj sam čitao (The Reader, 2008.)
Prije 20 godina, kad je objavljen Vječni sjaj nepobjedivog uma, brisanje memorije se činilo posve nemogućim, no 2017. znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu, predvođeni profesoricom Sheenom Josselyn, pronašli su način kako pomoći vojnicima s PTSP-om – lociranjem dijela mozga koji pohranjuje pojedina sjećanja te smanjenjem aktivnostima u tim dijelovima.
Osim toga, skupina nizozemskih znanstvenika tvrdi da se uobičajeni lijekovi za srce mogu koristiti za smanjenje utjecaja sjećanja koja izazivaju traumu ili ih čak potpuno izbrisati.
4. Nepodnošljivi gnjavator (The Cable Guy, 1996.)
Još jedan film Jima Carreyja predvidio je nešto danas toliko uobičajeno, a u vrijeme objavljivanja filma avangardno. Naime, u ovoj satiričnoj komediji redatelja Bena Stillera i scenarista Loua Holtza Jr., Carreyja gledamo kao Chipa, instalatera kablovske televizije koji počinje opsjedati klijenta, Stevena Kovacsa (Matthew Broderick). Kovacs je novopečeni samac i kako bi što prije zaboravio bivšu djevojku, poželi kablovsku televiziju. No, u najmanju ruku, čudnovati instalater, osim kablova, nudi i svoje prijateljstvo koji vrlo brzo postaje neugodno…
Što se predviđanja budućnosti tiče, u filmu je ono prisutno tek u Chipovom govoru na kraju ove crne komedije. Naime, on predviđa budućnost nalik sadašnjosti, odnosno Carreyjev lik govori da će svaki dom u SAD-u moći povezati svoj televizor, telefon i računalo te da će biti moguće na jednom kanalu “iz svoga doma posjetiti Louvre, a na drugom gledati žensko hrvanje”. Dakle, 1996. na neki je način najavljen Smart TV, streaming, online igranje… Koliko je to bilo napredno u to vrijeme, možda najbolje ilustrira podatak da je 1996. osobno računalo imalo tek 43,2 milijuna (44 %) američkih kućanstava, a od toga se tek 14 milijuna spajalo na internet.
3. Duh u oklopu (Ghost In the Shell, 2017.)
Ova SF akcija igrana je adaptacija popularnog japanskog animiranog filma iz 1995. U igranom filmu glavnu ulogu tumači Scarlett Johansson, a film je režirao Rupert Sanders prema priči scenarističkoj trojca kojeg čine Jamie Moss, William Wheeler i Ehren Kruger.
Kao i u Terminatoru, radnja se odvija 2029. kad su mnogi ljudi postali kiborzi zamijenivši neke svoje dijelove tijela umjetnim implantatima. Ipak, nadomjestaka za mozak nema i upravo se na njega odnosi “duh” iz naslova filma. U središtu priče je kibernetička policajka Major Mira Killian (Scarlet Johansson) koja vodi elitnu antiterorističku postrojbu pod nazivom Sektor 9, zaduženu za najopasnije kriminalce.
Ono što je film na neki način najavio, a što je danas prisutno jest RPT tehnologija. Naime, Scarlett Johansson u filmu je odjevena u termo-optički kostim kojoj joj omogućuje da se kamuflira i postane gotovo nevidljiva što joj daje prednost u borbama i obavljanju tajnih misija.
Taj je kostim dizajniran tako da reflektira svjetlost oko nje, stvarajući efekt kamuflaže koji joj omogućuje da se stopi s okolinom. Ovo odijelo je jedno od ključnih vizualnih elemenata filma i predstavljao je, u vrijeme objavljivanja filma, tehnološki napredak u futurističkom svijetu, no ne i danas jer je tim japanskih znanstvenika napravio prototip kaputa koji osobi koja ga nosi omogućuje da postane nevidljiv, odnosno da se stopi s okolinom. Nema sumnje, kaput je to koji bi svaki detektiv poželio.
2. Imaš poruku (You’ve Got Mail, 1998.)
Nisu samo znanstveno-fantastični filmovi predvidjeli budućnost. Učinila je to i ova romantična komedija Nore Ephron u kojoj glavne uloge tumače Meg Ryan i Tom Hanks.
Kraljica rom-coma u ovom filmu glumi Kathleen, vlasnicu male trgovine dječjih knjiga koju je davno osnovala njezina pokojna majka. Ona živi s dečkom, no njihova veza postala je monotona zbog čega se upušta u razgovore s Joeom, neznancem kojeg je upoznala na internetu. Njega, dakako, tumači Tom Hanks, a riječ je o sinu vlasnika lanca knjižara koji jednu od svojih velikih podružnica uskoro otvara nasuprot Kathleenine knjižare. Joe i Kathleen se tako susreću u stvarnom životu i postaju ljuti poslovni konkurenti ne znajući da se istodobno preko interneta zaljubljuju jedno u drugo…
Film je objavljen u vrijeme kad je internet većini ljudi bio nepoznanica, a društvenih mreža nije ni bilo, pa su romantične veze započinjale isključivo susretima uživo. Upoznavanje Kathleen i Joea putem danas već zaboravljenog AOL-a koji je bio preteča brojnih komunikacijskih alata, nagovijestilo današnju široku upotrebu aplikacija za upoznavanje kao što su Tinder ili OKCupid.
1. Specijalni izvještaj (Minority Report, 2002.)
Kad je redatelj Steven Spielberg prije 20-ak godina s nekolicinom futurista “brainstormao” o tome kako bi svijet trebao izgledati u bliskoj budućnosti, zasigurno nije ni slutio da će maštoviti stručnjaci doći do zapanjujućih predviđanja koja su danas – standard. Naime, Specijalni izvještaj predvidio je visoku razinu oglašavanja po mjeri korisnika. Naše navike online kupnje pomno prate naša računala i pametni telefoni tako da ono što smo možda samo slučajno spomenuli, u sljedećem se razdoblju pojavljuje na zaslonima naših uređaja s jednim jedinim ciljem – da se nađu u našoj košarici web trgovine.
Radnja filma događa se (i nama) daleke 2054. Čovječanstvo je doseglo toliku razinu tehnološkog razvoja da može rekreirati ljudske snove koristeći kompjutere i monitore koji ih pretvaraju u holograme. Nakon što John Anderton (Tom Cruise) izgubi sina, kako bi spriječio da drugi dožive istu bol pridružuje se specijalnome policijskom timu koji kriminalce hvata prije nego što počine ubojstvo…
Osim ciljanog oglašavanja, u filmu je prikazano i napredno upravljanje hologramskim sučeljem (pokretima ruku) što se danas čini kao nešto čemu ćemo svjedočiti puno prije 2054. godine, no u vrijeme objavljivanja filma činilo se “svemirskim”.
Scenarij za film napisali su Scott Frank i Jon Cohen.
