Tri odlična krimi romana novinara i književnika Drage Hedla objedinjena su kao jedinstveno izdanje pod naslovom Šutnja. Temeljeni su na istinitim događajima i nastali su kao odraz piščeve frustracije jer se jedan mučan zločin naprosto zataškao. Ova Hedlova trilogija adaptirana je u iznimno kvalitetnu i uspješnu TV seriju koja je ostvarila i međunarodni uspjeh.
Vrijedno izdanje na našem knjižnom tržištu je knjiga Šutnja pisca Drage Hedla. Riječ je o knjizi koja obuhvaća tri romana ovog osječkog novinara i pisca – Izborna šutnja (2014.), Ispovjedna tajna (2015.) i Kijevska piletina (2019.). Ovo izdanje nakladnika Ljevak vrlo je značajno jer se ova kriminalistička trilogija prvi puta pojavljuje pod zajedničkim imenom Šutnja.
Mučan zločin kao inspiracija
Za ovaj hvalevrijedni izdavački potez značajnu ulogu odigrala je i istoimena visokobudžetna televizijska serija, koja je nastala u suradnji HRT-a i producentske kuće Drugi plan. Uspjeh koji je serija ostvarila definitivno je morao rezultirati jednim ovakvim “sveobuhvatnim” izdanjem. Dakako, sve to na zadovoljstvo čitalačke publike.
O ovojj svojoj kriminalističkoj trilogiji Drago Hedl hrabro, istinito i književno uvjerljivo piše o fenomenu dječje prostitucije i trgovine ljudima. Treba posebno istaći da je ona nastala na osnovi stvarnih događaja koji su se zbili u Osijeku početkom 2010. godine. Te strašne događaje on je književno vješto isprepleo s intimnim odnosima glavnih junaka i njihovim opsesijama, gubicima i traumama i tako napisao trilogiju koju s punim pravom već danas možemo nazvati klasikom hrvatske kriminalističke literature.
Inspiracija za roman proizašla mu je iz događaja koje je pratio kao novinar jednih dnevnih novina. Ta tema tada je dobila nekoliko naslovnica i ubrzo postala nacionalna tema jer se radilo o doista mučnoj situaciji. Tu se radilo o činjenici da su malodobne djevojčice bile predmet seksualne eksploatacije nekih ljudi u Osijeku koji su bili visokopozicionirani i u političkom i u gospodarskom životu grada.
Iako su u redakciji imali sva imena koja stoje iza toga, procjena je bila da se ta imena ne objavljuju. Također, imali su i poruke djevojčica i tih osoba koje su međusobno razmjenjivale. Unatoč tomu, procjena je bila da će se imena ne objavljuju zbog eventualnih sudskih tužbi za povredu “ugleda i časti” i mogućih promjena iskaza nezaštićenih i preplašenih djevojčica. Hedel je svime time bio izrazito frustriran.
Za web portal Booksa, u razgovoru iz 2022. godine, o tome je rekao:”Trilogija je nastala kao odraz mojih frustracija jer kao novinar priču o strašnoj sudbini nekoliko djevojčica iz Doma za odgoj djece i mladeži u Osijeku, koje su završile u raljama matorih predatora, nisam završio kako bi trebalo: nismo objavili njihova imena, ne zbog toga što smo se bojali njihove političke ili financijaške moći, već što nam je bilo jasno da bi nas tužili, svjesni da maloljetne djevojčice pred sudom nikada ne bi ponovile ono što su proživjele i ispričale novinaru. Dobivale su batine od svojih svodnika, bile ustrašene, same, bez roditeljske skrbi i topline vlastitog doma. Zato sam napisao ta tri romana, da zadovoljim pravdu kroz fikciju i “osvetim” se tim gmazovima. Sažeo sam sve te likove u lik Ivana Horvatića. Znam da se svatko od njih, po nečemu, prepoznaje u njemu.“
Zataškavanje slučaja
Na tom slučaju je surađivao i s policijom, posebice s jednim inspektorom koji je istraživao cijeli slučaj. Inspektor mu je pomagao sa svojim informacijama, onim što je znao i što mu je tada mogao reći. U razgovoru za web protal Zadarski.hr Hedl je o njemu rekao:”Njemu je, kao istinskom profesionalcu, nalik Vladimiru Kovaču iz romana i serije, bilo u interesu da se do kraja istraži ta mučna situaciju. Ali, na žalost, na višim razinama policije za to nije bilo razumijevanja.“
Nakon što je priča postala tema i drugih medija i kada je uzdrmala hrvatsku javnost, po Hedlovim riječima, činilo se sve da se ona pokuša zataškati ili umanjiti do mjere da ona ne bi bila predmet daljnjih istraga i da bi se na neki način policija oglasila kao relevantni izvor koji dovodi u pitanje ono što su novine pisale.
U vezi toga iznio je i zanimljivu činjenicu da je policajac koji je radio na slučaju maknut s njega:”Policajac koji je radio na slučaju bio je maknut s njega i više nije imao ovlasti istraživati ono što je istraživao, a dokaze koje je prikupio morao je dati nekom drugom. Tko je bio taj netko drugi, ne znam, nisam nikad uspio doznati, ali je činjenica da je istraga nakon toga stala.“
TV serija temeljena na Hedlovim romanima premijerno je u Hrvatskoj prikazana 2022. godine. i u dvije sezone postigla veliki uspjeh. Ostvarila je i međunarodni uspjeh a svakako valja istaći činjenicu da je serija dostupna i na platformi Max. To ne treba čuditi jer je produkcijski i kvalitativno neosporno na razini najboljih europskih i svjetskih serija.
Od “Slavonske trilogije” do “Šutnje”
Hedl je za web portal Booksa nije iznenadio rekao da ga uspjeh serije nije iznenadio. O samoj ideji da se trilogija adaptira kao TV serija je rekao:”Znao sam da je projekt u odličnim rukama. Drugi plan, producenti Miodrag Sila i Nebojša Taraba jedan su od istinskih hrvatskih “superbrendova”. Kad smo davno počeli razgovore o mogućnosti snimanja tv-serije po motivima mojih romana “Izborna šutnja”,”Ispovjedna tajna” i “Kijevska piletina”, znali smo da će to biti velik, zahtjevan i izazovan projekt, naročito kada je u priču ušla ukrajinsko-ruska Starmedia.“
U tom razgovoru otkrio je i jednu zanimljivost:”Radni naslov s kojim smo Sila, Taraba i ja putovali u Kijev u siječnju 2019. bio je “Slavonska trilogija”.” Svemu je i dodao:”Ubrzo, kako su razgovori s Ukrajincima odmicali i napredovali, znali smo da će to biti Slavonsko-ukrajinska trilogija. Tako je u priču ušao i scenarist Marjan Alčevski koji je, dakle, prvotnu Slavonsku trilogiju morao pretvoriti u Slavonsko-ukrajinsko.“
Ukrajina, odnosno grad Kijev, u Hedlovim knjigama pojavljuje se tek u trećoj, završnoj knjizi trilogije, Kijevska piletina. No, taj dio za seriju je promijenjen jer je Kijev prisutan od samog početka. Hedl je o tome rekao:”Alčevski je napravio sjajan posao, dogradio je temeljnu priču pa serija sada govori o univerzalnom zlu – seksualnom iskorištavanju djece – koje postoji svugdje, ali se svugdje uglavnom o tome šuti. Tako je serija i dobila naziv: Šutnja.“
Osijek nije “grad zločina”
Kao rođeni Osječanin vrlo je ponosan na uspjeh serije i promociju Osijeka:” Osijek ima važnu ulogu u seriji i drago mi je da sam to mogao učiniti za svoj grad, grad u kojem sam rođen. Zahvaljujući platformi HBO moći će ga vidjeti milijuni ljudi diljem svijeta.“
Na primjedbe da Osijek izgleda kao grad zločina i kriminala i da se takva slika šalje u svijet spremno je odgovorio:” Serija, rekao sam, govori o univerzalnom zlu. Znate li koliko se televizijskih i filmskih zločina dogodilo u New Yorku, Londonu, Berlinu ili u mirnoj Skandinaviji, u Stockholmu, Oslu, Helsinkiju, Kopenhagenu…?! Percipira li itko normalan te gradove kao gradove zločina, mada ih naravno u stvarnosti ima? Lijepe slike Osijeka, tu divnu kulisu, ne može zasjeniti mračna priča.“
Dugotrajan proces realizacije
Plan za ekraniziranje do tad objavljenih romana Drage Hedla izvorno je bio planiran početkom 2016. godine. Zašto serija nije ranije realizirana odgovorio je Nebojša Taraba, jedan od producenata serije, u razgovoru za web protal Objektivno.hr neposredno prije hrvatske premijere:”Kod stvaranja dramskih serija je to uobičajeno dugotrajan proces – tako je primjerice i u slučaju ”Novina” od inicijalne ideje Ivice Đikića do realizacije prošlo četiri godine. Kada je riječ o ovom konkretnom slučaju, nisu nam bila dostatna sredstva HRT-a već smo morali pronaći koprodukcijske partnere i srećom smo uspjeli stvoriti zbilja vrhunski koprodukcijski setup kojeg čine ruska Star Media i priznati ukrajinski streaming servis OLL.TV. Pridružili su nam se i partneri iz Beta Filma kao najveći europski distribucijski i produkcijski sustav i pomogli u ostvarenju povijesnog uspjeha time što je i ZDF/ARTE po prvi sudjelovao kao koproducent na jednom hrvatskom dramskom televizijskom projektu.“
Prva sezona serije snimana je u Ukrajini. Zbog ratnih događanja koji su zahvatila Ukrajinu drugu sezonu nije bilo moguće tamo snimati. Taraba je to pojasnio u razgovoru za Večernji list:”Prva sezona je bila hrvatsko-njemačko-rusko-ukrajinska produkcija i to se snimalo 2021. godine prije nesretnih ratnih događanja. U prvoj sezoni gotovo 25 dana snimali smo u Kijevu. Što se tiče druge sezone, serija je rađena kao da se događa u ovom trenutku. Nismo mogli ignorirati rat iz brojnih razloga pa naposljetku i zbog toga što fizički nismo mogli biti tamo. Mi nismo serija o ratu, ali rat koji je u pozadini znatno utječe na motivaciju pojedinih likova, prije svega Olge Horvatić.“
Glumačka ekipa serije je doista impresivna. Tako su tu Ksenija Mishyna, Goran Bogdan, Tihana Lazović, Zlatko Burić, Branka Katić, Goran Marković, Sandra Lončarić, Leon Lučev, Darko Milas, Franjo Kuhar, Areta Čurković i dr.. O izboru ovih jakih glumačkih imena Taraba je rekao:”Za prvu sezonu dobili smo sve glumce koje smo htjeli. Ima tu i glumaca koji su s nama surađivali i ranije na serijama kao što su “Uspjeh” i “Novine”. Tu su nam se ispunile sve želje. U drugoj sezoni imamo puno dobrih pojačanja, između ostalih pridružila nam se u jednoj jako važnoj ulozi i Branka Katić. Moram priznati da imamo sreću što se svi oni koje želimo za određenu ulogu naposljetku rado i odazovu našem pozivu.“
Puno više od pukih krimi romana
Na Dragu Hedla i njegove romane osvrnuo se biranim riječima:”Tema je teška, ali Dragini romani su napisani jako vizualno tako da pretvaranje tog teksta u sliku nije bio prezahtjevan posao. Drago je kao izniman reporter i novinar izuzetno jasno i slikovito pisao tako da je već na neki način bio utkan taj vizualni aspekt.Tema je teška, ali Dragini romani su napisani jako vizualno tako da pretvaranje tog teksta u sliku nije bio prezahtjevan posao. Drago je kao izniman reporter i novinar izuzetno jasno i slikovito pisao tako da je već na neki način bio utkan taj vizualni aspekt.“
Na ove Tarabine riječi moramo se nadovezati i time da je Hedl svoje junake karakterno obradio gotovo do savršenstva. Njegova trilogija je puno više od pukih krimi romana. Neće se pretjerati ako ju usporedimo i s čuvenom trilogijom Stiega Larssona Millennium. Jednostavno, trilogija Šutnja je štivo koje niti jedan zaljubljenik u čitanje knjiga ne bi smio propustiti.
O Dragi Hedlu
Drago Hedl, novinar i književnik, rođen je u Osijeku 1950. Objavio je romane Donjodravska obala (2013.), Izborna šutnja (2014.), Ispovjedna tajna (2015.), Vrijeme seksa u doba nevinosti (2018.) i Kijevska piletina (2019). Za Donjodravsku obalu dobio je nagradu Kočićevo pero (2014.), a Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ambijentalno je, u režiji Zlatka Svibena, izvelo 2019. istoimenu predstavu.
Romani Izborna šutnja i Ispovjedna tajna prevedeni su na talijanski jezik i objavljeni u izdanju Marsilije (2017. i 2019.), nakladničke kuće iz Venecije. Izborna šutnja objavljena je i u ediciji Passione Noir (2019.) u izdanju GEDI – Gruppo, iz Rima. Producentska kuća Drugi plan i Hrvatska radio-televizija snimili su, po motivima Hedlove krim-trilogije, dvije sezone TV serije Šutnja (emitirane 2022. i 2023.) u koprodukciji Beta Filma, Star Medije, OLL.TV-a i ZDF-a/ARTE-a. Hrvatski radio u Dramskom programu izveo je dramatizaciju svih triju romana krim-trilogije.
Hedl je i dobitnik književne nagrade Slavko Kolar za najbolju satiričnu priču (2022.). Osim književnoga rada, Hedl je dugogodišnji novinar i radio je u brojnim hrvatskim redakcijama, od Glasa Slavonije (gdje je bio glavni i odgovorni urednik) do Slobodne Dalmacije, Feral Tribunea, Novog lista i Jutarnjeg lista. Sada je kolumnist portala Telegram. Njegova publicistička knjiga Glavaš, kronika jedne destrukcije, objavljena 2010., dobila je nagradu za najbolje publicističko djelo Jutarnjeg lista u toj godini. Također, za istraživački novinarski rad dobio je nekoliko svjetskih i domaćih nagrada, a Hrvatsko novinarsko društvo dodijelio mu je Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo (2015.).
