DA2 Film Festival prvi je festival u regiji koji se bavi kreativnošću u različitim područjima života, a u svom petom izdanju, od 25. do 28. listopada, donosi sedam zanimljivih filmova.
I ove nas godine očekuje četiri dana filmova kojima su u fokusu dizajn, umjetnost i arhitektura. Naime, od 25. do 28. listopada u Zagrebu će biti održano peto izdanje DA2 – Zagreb Design, Art & Architecture Film Festivala i to na novoj lokaciji, Mađarskom kulturnom centru Institut Liszt, ali i online.
Riječ je o festivalu koji javnosti predstavlja kreativnost u različitim životnim sferama kreativno povezujući ljude, gradove i priče. Ove godine tako ćemo imati priliku vidjeti sedam filmskih naslova koji približavaju profesionalno djelovanje, ali i privatne živote dizajnera, arhitekata i umjetnika.
“Ovogodišnja selekcija filmova je poput bisera; raznolika, rijetka i dragocjena. Donosimo filmove o velikim ljudima, fotografiji, modi, arhitekturi, grafitima te na kraju o povezanosti umjetnosti i znanosti. U međunarodnom natjecateljskom filmskom programu predstavljamo sedam dugometražnih dokumentarnih filmova; šest ekskluzivnih hrvatskih premijera iz recentne svjetske produkcije i posljednji film nedavno preminulog velikana španjolske kinematografije, Carlosa Saure”, objašnjava umjetnička direktorica DA2 Film Festivala Tina Hajon dodajući da filmski program prate Šta DA? razgovori u sklopu kojih će ugostiti redatelje, umjetnike i arhitekte.
Fotograf, arhitekt i redatelj
Ovogodišnji festival otvara film o jednom od najvećih modnih fotografa svih vremena, Gian Paolo Barbieri: čovjek i ljepota, redatelja Emiliana Scatarzija. Organizatori poručuju da je riječ o filmu snimljenom s puno ljubavi i nježnosti prema velikom umjetniku koji je proveo vrlo intenzivan i ispunjen život u neprestanoj potrazi za ljepotom.
“Bilo da je inspiraciju nalazio u ženskom ili muškom tijelu, prirodi ili hiperrealističnoj konstrukciji situacije, neprestana težnja za savršenstvom temeljna je tema svih njegovih djela. Iz tih umjetničkih premisa rođene su njegove dugogodišnje suradnje s Vogueom, Ferréom ili Dolce & Gabbanom, a poznate glumice ili umjetnice koje su mu pozirale – od Benedette Barzini do Monice Bellucci – s neskrivenim divljenjem i danas se osvrću na Barbierijev svijet koji ostavlja toliko prostora fantaziji i mašti”, stoji u sinopsisu filma koji je objavio Festivala.
Arhitekt brutalne poezije, redatelja i scenarista Ladislava Kaboša, film je najavljen za drugi dan festivala, a riječ je o stiliziranom dokumentarcu koji donosi životnu priču o slovačkom arhitektu Hansu Broosu, istaknutom predstavniku ranog brutalizma koji je svoja “betonska djela” delikatno uklapao u prirodni okoliš. Duboko vjerujući da bi svako djelo, arhitektonsko ili čovjekovo, trebalo bi biti inspirirano jezikom Majke Prirode, on je osmislio i realizirao 450 nagrađivanih projekata i 140 zgrada u Brazilu te u Njemačkoj.
Iste večeri, bit će prikazan i film Zidovi govore, i to kao In memoriam hvaljenom redatelju Carlosu Sauri. Njegov posljednji film, svojevrsni je umjetnički testament, a prikazuje evolutivni odnos umjetnosti prema zidu kao kreativnom platnu, putujući od prvih grafičkih fenomena prapovijesnih špilja sve do avangardnih urbanih izraza suvremenog doba. Činjenica da je posljednji film velikog redatelja premijerno prikazan svega tjedan dana prije njegove smrti u 91. godini života, dovoljno govori o njegovoj neumornoj energiji i ljubavi prema svojoj profesiji.
Kopenhagen, Annie Lennox i dva arhitekta
Treća festivalska večer (27. listopada) rezervirana je za film Leteći pred jatom – Karl Schwanzer i arhitektova poema, redatelja Maxa Grubera koji poznatog austrijskog arhitekta prikazuje kao pionira i vizionara koji je arhitekturu smatrao “materijaliziranom poezijom” i instrumentom donošenja sreće ljudima – čak i nauštrb vlastite. Schwanzer je široj javnosti poznat kao čovjek koji je projektirao BMW-ovo sjedište u Münchenu te je vjerovao da su ljepota, užitak i harmonija integralan dio kvalitete života. Ovaj film podsjeća na važnost dobre arhitekture u smislu oplemenjivanja života ne samo ljudi koji u njoj žive ili rade, već svakog pojedinca koji se, makar kao prolaznik, s njom susreće.
Osim ovog, treće festivalske večeri, bit će prikazan i provokativni film Hansa Christiana Posta, Najbolji na svijetu, koji pak otkriva što se skriva iza slike grada koji u očima svjetske publike predstavlja ideal otvorenog i humanog urbanog života. Film o Kopenhagenu šalje jasno i nedvosmisleno upozorenje svim gradovima diljem svijeta pa tako i Zagrebu, o nužnosti promjene paradigme ne bi li se izbjegla provincijalizacija urbanih cjelina uslijed nemogućnosti građana srednje klase da si priušte vlastitu nekretninu i ako želimo da grad ostane (ili ponovno postane) vitalno mjesto susreta različitosti i kreativnog rasta po mjeri čovjeka. Prema članku 25. Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda pravo na stanovanje je temeljno ljudsko pravo i kao takvo predstavlja jedno od glavnih egzistencijalnih pitanja za svakog pojedinca u društvu, a takva goruća tema je sama po sebi pozivnica za odgledati film koji grebe ispod površine fotogenične slike grada koji je triput u zadnjih sedam godina proglašen najboljim na svijetu.
Posljednjeg dana Festivala, na rasporedu je film o Györgyju Kepesu, oblikovatelju modernizma, i vizionaru čiji su koncepti “međurazmišljanja” postali temelji programa koji je definirao estetsku moć ekološke svijesti. Kao arhitekt Light Workshopa u čikaškom Novom Bauhausu te osnivač Centra za napredne vizualne studije na MIT-ju, Kepesov je cilj bio ispuniti prazninu između humanističkih i prirodnih znanosti. György Kepes: međurazmišljanje umjetnosti + znanosti, redatelja Mártona Orosza opsežan je pregled života i rada mađarskog umjetnika, čija je krilatica bila “S umom znanstvenika, srcem pjesnika, i okom slikara”.
Ovogodišnji DA2 Festival zatvorit će film Annie Lennox, od Eurythmicsa do aktivizma, putovanje pop ikone, redateljice Lucie Cariès. Riječ je o dokumentarcu koji će nas podsjetiti na profesionalne uspjehe slavne škotske pjevačice, članice legendarnog dua Eurythmics, ali i dati uvid u emocionalni svijet žene koja je po mnogočemu bila ispred svog vremena. “Danas kada feminizam u pop kulturi doživljava svoj procvat, važno je istaknuti one žene koje su svojim životnim izborima, beskompromisnošću i hrabrošću utabale put prema progresivnijoj današnjici i između ostalog učinile pitanje ‘zbog čega se ne odijevate malo ženstvenije?’ nedopustivim za postaviti, pa barem javno”, ističu organizatori.
Filmovi se natječu za nagradu Iskra, koju međunarodni žiri dodjeljuje najinspirativnijem filmu, a više informacija moguće je pronaći na festivalskim web stranicama.
