Jedan od svjetski najpoznatijih i najuspješnijih studija za animirane hitove ima novi film u kinima, te ćemo se prisjetiti njihovih velikih uspješnica.
Pixar Animation Studios jedan je od najpoznatijih filmskih studija specijaliziranih za kompjuterski animirane filmove. Osnovan 1979. pod imenom Graphics Group, a krajem 80-ih promijenio je ime u Pixar i na njegovom čelu bio je Steve Jobs.
Inovativni studio koji je promijenio industriju animacije
Pixar je u početku bio partner s Disneyem, da bi od 2006. ‘Miševa kuća’ postala vlasnik studija. Pixarov uspjeh i inovacije u industriji animacije mogu se pripisati baš tom ranom partnerstvu s Disneyem koji je njihove filmove distribuirao te ulagao u tehnološki dio, što je studiju omogućilo stvaranje jedinstvenih i uvjerljivih priča koje su osvojile publiku diljem svijeta.
Jedan od Pixarovih najznačajnijih doprinosa industriji animacije je njegov tehnološki napredak u računalno generiranim slikama (CGI), jer Pixar je bio prvi studio koji je producirao dugometražni film u potpunosti s CGI-jem a on je Priča o igračkama (Toy Story), koji je izašao 1995. Od tada, Pixar je nastavio s inovacijama, razvijajući nove tehnike i softver koji su revolucionirali industriju animacije. Ovaj tehnološki napredak omogućio je Pixaru stvaranje zapanjujuće realističnih i impresivnih svjetova, oživljavajući njihove priče na načine koji su prije bili nemogući.
Tvornica najomiljenijih i najšarenijih filmova svih vremena
Pixarov uspjeh također se može pripisati kritičkom i komercijalnom uspjehu njihovih filmova koj isu oduševljavali publiku svih uzrasta i donosili su nove, originalne priče. Od Priče o igračkama preko Izbavitelja (The Incredibles, 2004.) do Nebesa (Up, 2009.), Pixar je producirao neke od najomiljenijih i najslikovitijih animiranih filmova svih vremena.
Njihovih 27 filmova koliko su producirali broje preko tisuću nominacija za brojne nagrade, dok su osvojili 18 Oscara. Predanost studija pripovijedanju priča i razvoju likova naišla je na odjek kod publike svih uzrasta, čineći Pixar poznatim imenom i kulturnim fenomenom. Unatoč nekim kritikama na račun nedavnih filmova studija, Pixar ostaje vodeći u industriji animacije, nadahnjujući i zabavljajući publiku diljem svijeta.
Serijal ‘Priča o igračkama’
(Toy Story)
O serijalu: Prvi Pixarov film, Priča o igračkama iz 1995. bio je ujedno prvi u potpunosti kompjutersko animirani dugometražni film, i jedan je od bezvremenskih klasika animiranog filma. Iako za današnje standarde animacija izgleda malo ‘sirovo’, to je film koji je utrao put svim ostalim kompjuterski animiranim filmovima.
Serijal filmova ima 4 nastavka i jedan spin-off film o liku Buzzu Svjetlosnom, a svi zajedno imaju osvojena 4 Oscara. Dok su originalna 4 filma bila kritički i komercijalni uspjeh, Svjetlosni (Lightyear, 2022.) nije uspio niti na jednom od navedenih polja. Ali bez bige, Pixar je najavio i peti nastavak Priče o igračkama što bi serijal trebalo vratiti na pravi put. Isto tako, jedan od rijetkih serijala (uopće) gdje nastavci znaju biti bolji od originala.
Život buba
(A Bug’s Life, 1998.)
O filmu: Pixar je sa Životom buba dokazao kako Priča o igračkama nije samo njihov trenutni hit, već da studio i dalje održava kvalitetu animacije i priče. U razmaku od samo par mjeseci, izašao je kompjuterski animirani film Mravi (Antz, 1998.) studija DreamWorks te su gledatelji zbog izgleda filmova često znali pobrkati koji je koji. U konačnici, Život buba je ipak bio veći komercijalni uspjeh od Mrava, i dok je Pixar danas poznat kao studio koji donosi priče za sve uzraste, Život buba je ipak bio namijenjen za one najmlađe.
Serijal ‘Čudovišta iz ormara’
(Monsters Inc. i Monsters University)
O serijalu: Ideja da se monstrumi iz dječjih strahova pretvore u draga, nerijetko zastrašujućeg izgleda, simpatična čudovišta fantastična je ideja za preokrenuti dječji doživljaj kada gledaju ovaj film. Još jednom, najveća pozornost je dana likovima i njihovim međusobnim odnosima, kako jedni s drugima, tako i s malom djevojčicom Boo koja se sprijatelji s čudovištima Mikeom i Sullyjem.
Nastavak originalnog filma koji je došao 12 godina kasnije, Čudovišta sa sveučilišta, govori o tome kako su se Mike i Sully upoznali, no osim što je veoma zabavan, nastavku iz 2013. ipak nedostaje malo srca kojeg je prvi film imao.
U potrazi za Nemom (i Dorom)
(Finding Nemo i Finding Dory)
O serijalu: Nakon što je U potrazi za Nemom izašao 2003. godine, vjerojatno nije bilo nekoga tko taj film nije pogledao, neovisno da li je to dijete ili odrasla osoba. Redatelj I scenarist Andew Stanton prenio je dijelove vlastitog života na film, kako je on sam bio previše zaštitnički nastrojen prema svom sinu, da bi tako I Marlin bio prema Nemu. Iznimo emotivan i smiješan film koji je bez daljnjega, zaslužio dobivenog Oscara za najbolji animirani film.
Nastavak koji je stigao 13 godina kasnije, U potrazi za Dorom, nastavlja priču prvog filma gdje je stala, no ovaj puta glavnu ulogu ima Dora, plava ribica iz prvog dijela koja ovdje traži svoje roditelje (i sebe samu). Iako je radnja gotovo potpuno identična prvom filmu, i dalje je super zabavna te je jedan od 4 Pixarova filma koji je zaradio više od milijardu dolara.
Serijal ‘Izbavitelji’
(The Incredibles)
O serijalu: Izbavitelji je film o superherojima iz 2004. puno prije nego je taj žanr preuzeo kina, s tek pokojim junakom u lateksu koji se znao pojaviti na velikom ekranu poput Spider-Mana i X-Mena. Izbavitelji su obitelj superheroja gdje svačija moć kojom raspolažu odgovara njihovoj osobnosti; Violet je sramežljiva te može postati nevidljiva, Bob je glasne i napadne osobnosti te je super snažan itd. Film je raspolagao savršenim omjerom akcije, emocija i humorom stoga nije nikakvo čudo da je bio veliki hit.
Izbavitelji 2 izašao je 14 godina kasnije, i doista su morali opravdati svoje postojanje. To su svakako uspjeli jer film je sadržavao svu dinamiku i ljepotu filma kao i original, mada u manjoj mjeri. To nikako nije obeshrabrilo fanove da pohode kina te je do danas Izbavitelji 2 iz 2018. najuspješniji Pixarov film sa zarađenih 1,2 milijarde dolara.
Serijal ‘Auti’
(Cars)
O serijalu: Od svih Pixarovih filmova i serijala, Auti su uvijek nekako najmanje omiljeni svima, ali unatoč tome, serijal broji tri nastavka. Prvi film iz 2006. bio je potpuno drukčiji od svega što je Pixar do tada radio, a priča je bila više usmjerena na najmlađu publiku i to pogotovo one koji su odrasli igrajući se autićima. Bez obzira na to, Auti obiliju smijehom, jurnjavom i solidnom akcijom koja će zabaviti najviše nezahtjevnog gledatelja.
Serijal sadrži jedini Pixarov film koji ima ‘rotten’ ocjenu na stranici Rotten Tomatoes, a to je drugi nastavak serijala iz 2011. koji je pokušao pričom krenuti u potpuno drugom smjeru od originala – s trka u svijet špijunaže. Treći dio iz 2017. se vratio na cestovni put utrka, no nije uspio ostvariti toliko dobar box office rezultat kao prva dva nastavka.
Juhu-hu
(Ratatouille, 2007.)
O filmu: Ne može svatko postati veliki umjetnik, ali veliki umjetnik može doći s bilo kojeg mjesta. To je poruka Pixarovog filma o štakoru koji želi postati veliki chef u francuskom prestižnom restoranu, mjestu na kojem je njegova vrsta najmanje poželjna. Štakor Remy se ovdje udružuje sa sinom vlasnika restorana kako bi zajedno mogli impresionirati restoranskog kritičara, i Remy je uvjerljivo jedan od najupamtljivijih likova koje je Pixar kreirao.
Uporan, drag, kreativan, sposoban i izgledom unatoč tome što je štakor – veoma sladak. Remyjev šarm i priča o umjetnosti koja je ovdje vezana za hranu, osigurali su Oscara za najbolji animirani film koji je itekako zaslužen.
WALL·E
(WALL·E, 2008.)
O filmu: Prema mnogima, ovo je najbolji Pixarov film, čak jedan od najboljih i najdubokoumnijih animiranih filmova uopće, te je pravi dokaz onoga što ovaj kreativni studio može stvoriti. Prvih pola sata filma gdje pronalazimo malog robota WALL·E-a nema niti dijaloga, ali s lakoćom se shvaća tko je zapravo on i što želi. Glavni junaci ove futurističke i veoma neobične ljubavne priče uopće ne pričaju ali toliko je emocija ubačeno samo u njihove kretnje, reakcije i međusobne odnose mimikom da je bez problema WALL·E doma odnio zlatnog kipića za najbolji animirani film.
Osim toga, film nosi veoma važnu poruku o našem svijetu i kroz priču možemo vidjeti jednu od verzija onoga što nas očekuje ako ne promijenimo nešto u odnosu na nas same i planet kojeg nastanjujemo.
Nebesa
(Up, 2009.)
O filmu: Kad se spomene film Nebesa, svi se sjete njegovih uvodnih 10 minuta te im se oči napune suzama. Taj početak filma je uistinu maestralno odrađena filmska magija koja s gledateljem ostaje zauvijek. No ostatak filma je jednako dobar i nosi važnu poruku o tugi, nadvladavanju životnih nedaća i važnosti obitelji. Ali ne o obitelji u krvnom srodstvu, već o onoj koju sami biramo kroz svoj život.
Ovaj Pixarov period bio je nekako najupečatljiviji i najzamjećeniji u kontinuitetu kada su redali nevjerojatnu priču jednu za drugom, počevši sa Juhu-hu, sve do Nebesa koji je osvojio 2 Oscara.
Merida hrabra
(Brave, 2012.)
O filmu: Prvi Pixarov film kojeg predvodi ženski lik, i to s pričom o razbijanju predrasuda i odnosu s obitelji, u prvom redu majka-kćer. Nakon što je film izašao, Meridu se lako moglo zamijeniti za klasičan lik Disneyeve princeze poput Snjeguljice ili Mulan, ali kako je Pixar u vlasništvu Disneya, Merida je vremenom to i postala. Osim što je Pixar dobio svoju prvu protagonisticu, Brenda Chapman postala je i prva redateljica koja je radila na Pixarovom filmu.
Chapman je ideju za film crpila iz vlastitog odnosa s kćeri, no sigurno se nije pretvarala u medvjeda poput Meridine majke. Dok neki zamjeraju filmu da ima malo prejednostavnu i predvidljivu priču za razliku od ostalih Pixarovih ostvarenja, Merida hrabra bila je veliki uspjeh kod publike i na kino blagajnama.
Izvrnuto obrnuto
(Inside Out, 2015.)
O filmu: Izvrnuto obrnuto jedan je od najoriginalnijih i najemotivnijih Pixarovih filmova kojeg će s jednakom pažnjom gledati publika svih uzrasta. Radnja se odvija u glavi djevojčice Riley kad velika promjena u njenom životu uzrokuje pomutnju među njenim emocijama: Sreća, Tuga, Strah, Ljutnja i Gadljivost. Njih pet nalaze se u glavnom stožeru te savjetuju Riley koja je kao i svi ostali, vođena istim tim emocijama.
Ovim filmom Pixar je još jednom postavio veoma visok standard za sve ostale animirane naslove kojeg je doista teško dostići s ovolikom dozom mašte i detalja u filmu, te je zasluženo osvojio Oscara za najbolji animirani film. Bing Bong će slomiti srce svakom gledatelju i ako netko ne osjeti ništa gledajući njegovu priču, onda je robot.
Dobri dinosaur
(The Good Dinosaur, 2015.)
O filmu: Što bi se dogodilo da meteor koji je pao na Zemlju i uništio dinosaure jednostavno promašio svoj cilj i produžio dalje? Na to pitanje odgovara Dobri dinosaur, jedan od, moglo bi se reći – najnevidljivijih Pixarovih ostvarenja. Mada nije jedini njihov film koji je imao problema s produkcijom i zamjenama ekipe koja je radila na njemu, takva stvar je na Dobrog dinosaura najviše utjecala i do danas je Pixarovac s najmanjom box office zaradom.
Unatoč tome, ima jednu od najboljih animacija, priča je zabavna i mnogi se mogu poistovjetiti s Arlom, mladim dinosaurom koji se nigdje ne uklapa.
Coco i velika tajna
(Coco, 2017.)
O filmu: Coco i velika tajna u svom središtu ima temu koju mnogi animirani filmovi nastoje zaobići ako je moguće, a to je smrt. Ali ono što je Coco napravio po tom pitanju je i više nego fantastično. Uzevši čitavu kulturu Meksika i njihovo slavljenje Dana mrtvih, Pixar je stvorio nevjerojatnu priču o obitelji, iskupljenju, glazbi i – smrti. Nakon što radnja napravi prijelaz u Svijet mrtvih, animatori su si stvarno dali oduška i gledateljima podarili jedno nezaboravno vizualno iskustvo koje nalikuje na snove i ispunjeno je nevjerojatnim detaljima.
Coco i velika tajna stoji na samom vrhu najboljih Pixarovih filmova, a kao potvrdu tome, osvojio je dva Oscara – za najbolji animirani film i najbolju originalnu glazbu.
Naprijed
(Onward, 2020.)
O filmu: Fantastičan svijet mitskih bića iz bajki i propovijetki koja žive u ‘modernom’ svijetu gdje mašta i čarolija više nemaju svoje mjesto – to je svijet filma Naprijed. Predstavljanje i upoznavanje stanovnika tog mjesta je originalno i često urnebesno, ali povrh svega – zabavno. Mada se isprva čini kao uobičajeni film o potrazi i junačkom zadatku, pretvara se u nešto emotivnije i puno sličnije Pixarovim ranijim filmovima.
Možda nije pri vrhu najboljih filmova studija, ali pruža uistinu odličnu obiteljsku zabavu koja će publiku na kraju natjerati da puste i koju suzu. To je Pixar kakvog svi znaju.
Duša
(Soul, 2020.)
O filmu: Duša je jedan od rijetkih filmova, a pogotovo animiranih, koji će gledatelja natjerati da se zamisli o vlastitom životu i njegovim postupcima. Možda to zvuči veoma ozbiljno, ali film definitivno nije takav jer iako se bavi životom nakon smrti (potpuno drukčijim od onog u Coco i velika tajna), Duša je ispunjen smijehom i onim dobrim osjećajem po kojem je Pixar poznat čak i kad radi filmove na temu prolaznosti i smrti.
Film je osvojio dva Oscara u istim kategorijama kao i Coco (koji se isto tako dotiče slične teme) – najbolji film i najbolja originalna glazba.
Luka
(Luca, 2021.)
O filmu: Svi vole Luku. Rijetki će ga staviti među Pixarove omiljene filmove, ali nitko ne može imati bilo što loše za reći o ovoj zabavnoj avanturi o odrastanju. Luka je priča o prijateljstvu i kako ono može nadvladati sve prepreke, a popraćena je odličnom animacijom koja (koliko god to čudno zvučalo) izgleda onako kako pravi crtić treba izgledati. Priča je smještena u primorski talijanski gradić vječito obasjan suncem, gdje zov na avanturu viri iz svakog prikrajka.
Od dizajna, likova i priče – Luka je pogodio baš sve što treba za jednu animiranu avanturu kojoj se uvijek lako vratiti i gledati ju iznova, ako ne zbog same radnje, onda zbog njena izgleda.
Crvena panda
(Turning Red, 2022.)
O filmu: Crvena panda možda najbolje od svih prikazuje novu eru Pixarovih filmova, gdje emocijama daju oblik kako bi ispričale vlastitu priču. Meilin je djevojčica od 13 godina koja se pretvara u crvenu pandu kad ju preuzmu emocije poput straha, anksioznosti ili ljutnje. A koju bolju životinju odabrati za takvu promjenu nego crvenu pandu, jer nema tko ih ne voli. No ta životinja ima i simboliku – navodno bi trebala predstavljati promjene koje se događaju u tijelima mladih djevojaka u toj dobi i iz tog razloga to je baš – crvena panda.
Često urnebesna i nikad dosadna, Crvena panda govori o nečemu s čime se svi mogu poistovjetiti, poput neshvaćanja vlastitih roditelja i odnosa s njima, a to je isto ono što su i oni sami proživljavali u tim godinama. Ovdje je zapravo puno više od toga, ali isto tako je i jedan od onih koji je podijelio Pixarovu publiku.
Za još malo Pixara u životu, zaputite se do najbližeg kina i pogledajte njihov posljednji film Elementi.
