Izazovi i avanture odrastanja u fokusu 20. Zagreb Film Festivala

Martina Kolarić
11 min. čitanja

Najveća zagrebačka filmska avantura okruglu obljetnicu obilježava uz bogat filmski program. Posjetitelje očekuje čak 115 filmova raspoređenih u četiri natjecateljska i sedam popratnih programa te Industriju, program posvećen edukaciji i umrežavanju profesionalaca.

20. Zagreb Film Festival bit će održan od 23. do 30. listopada na pet gradskih lokacija: u kinima Tuškanac, SC i Kinoteka te u MSU-u i Dokukinu KIC kao i na online platformama kinoeuropa.hr i croatian.film. Bogat festivalski program su na konferenciji za medije u Uraniji – prostoru kreacije predstavili direktor ZFF-a Boris T. Matić, izvršni direktor Hrvoje Laurenta te producentice Lana Matić i Selma Mehadžić.

Direktor ZFF-a Boris T. Matić osvrnuo se na uspjehe koji su pratili festival proteklih 20 godina, ali u ukazao i na činjenicu da kino Europa, zatvoreno zbog preuređenja 2019. godine i dalje zjapi prazno, a Zagreb i dalje nema kino sa suvremenim i nezavisnim filmskim programom. 

Neraskidiva veza s publikom

“Kad smo u listopadu 2003. godine pokretali Zagreb Film Festival, nismo mogli ni sanjati u kakvu će nas lijepu avanturu to odvesti i da ćemo, unatoč brojnim izazovima kroz koje smo prolazili, sretni i ponosni dočekati ovu obljetnicu. Trenutaka za pamćenje u proteklih 20 godina bilo je bezbroj – prikazali smo preko 2000 filmova, bili domaćini nekoliko tisuća gostiju, uključujući i dobitnike Oscara, dansku kraljicu i većinu relevantnih filmaša iz regije, privukli smo više stotina tisuća gledatelja u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Počeli smo 2003. u Studentskom centru pa smo se 2009. preselili na druge lokacije u gradu, a više od 11 godina uspješno smo upravljali kinom Europa, o čemu je osim brojne i redovne publike svjedočila i nagrada Europa Cinemas za najbolji europski program 2016. godine”, kazao je Boris T. Matić.

“Unatoč tome kino Europu zatvorila je gradska vlast 2019. i ono još uvijek stoji zatvoreno, a Zagreb i dalje nema kino sa suvremenim nezavisnim filmskim programom. S druge strane, Festival dočekuje dvadeseto izdanje, a svojim djelovanjem čuva neraskidivu vezu sa svojom publikom i autorima za koje smo sve ove godine uvodili i osmišljavali nove programe, od nacionalnog programa Kockice, Velikih 5, programa za djecu i mlade, Ponovno s nama… Uveli smo i program Industrija, koji na radionicama i predavanjima okuplja nekoliko tisuća profesionalaca — nekima smo bili neizostavan partner na putu realizacije filmova. Suočavali smo se s raznim izazovima, ali smo i dalje tu i jedna stvar ostala je ista – i dalje se s jednakim žarom kao i na prvom izdanju veselimo što ćemo publici predstaviti najbolje i najzanimljivije od nezavisnog filma, i pritom se dobro družiti!”, nadodao je direktor Zagreb Film Festivala.


Višestruko nagrađivani filmovi u dugometražnoj konkurenciji festivala

U dugometražnu konkurenciju uvršteno je ukupno 11 filmova, a gotovo svi u Zagreb stižu s već osvojenom jednom ili nekoliko važnih nagrada. U utrci za Zlatna kolica 20. ZFF-a tako je ovogodišnji pobjednik Berlina, španjolski kandidat za Oscara i prvi film na katalonskom jeziku koji je osvojio Zlatnog medvjeda, Alcarràs redateljice Carle Simón. Ruralna drama o obitelji uzgajivača bresaka koja pod pritiskom kapitala upada u razdor oda je bliskosti koju pruža život u maloj zajednici i tradicijama koje polako nestaju.

Ukrajinsko-turski film Klondike, u režiji Maryne Er Gorbach, ovjenčan je nagradama za režiju festivala Sundance i Sarajevo Film Festivala te nagradom Ekumenskog žirija u Berlinu. Junaci su trudna žena i njen muž, koji u osvit rata odbijaju napustiti svoj dom na rusko-ukrajinskoj granici. Pakistanski kandidat za Oscara, gorko-slatka drama o potisnutoj žudnji Joyland Saima Sadiqa dobitnik je Queer palme i nagrade žirija programa Izvjestan pogled, i to kao prvi pakistanski film ikad prikazan na Festivalu u Cannesu.

Pobjednički film canneske sekcije Izvjestan pogled, francuski Najgori (The Worst Ones) u režiji Lise Akoka i Romane Gueret prati redatelja koji u predgrađu Pariza traži mlade protagoniste za snimanje drame o problematičnim tinejdžerima. Dirljiva i nijansirana dokufikcija propituje etiku filmskog stvaralaštva i gledatelje podsjeća da svaka priča ima svoju pozadinu.

Maglovita stvarnost adolescencije i problemi odrastanja

Sanjam električne snove (I Have Electric Dreams) senzualan je prvijenac kostarikanske autorice Valentine Maurel o turbulentnom odnosu tinejdžerice, koja otkriva svoju seksualnost, i njezina oca, koji ponovno prolazi kroz adolescenciju.

Belgijski redatelj Lukas Dhont zapažen je već po prvijencu The Girl (Cannes, 2018. — Camera d’Or), a ove godine na ZFF-u gledamo njegov drugi film, Blizu (Close, Cannes, 2022. — Grand Prix). Kroz priču o bliskom prijateljstvu dvojice 13-godišnjaka film se na bolno iskren način bavi temama intimnosti, muškosti, straha i odgovornosti. Tiha djevojka (The Quiet Girl) irskog autora Colma Bairéada očaravajuća je i delikatno režirana klasična drama o povučenoj i zanemarivanoj djevojčici koja dolazi na skrb daljnjim rođacima, uz čiju ljubav i pažnju iznenada procvjeta.

Rekordan broj hrvatskih naslova u dugometražnoj konkurenciji

Hrvatski dugometražni filmovi na festival stižu nakon premijera na prestižnim europskim filmskim festivalima.Prikazat će se četiri prvijenca generacije redatelja/ica čiji su filmovi prikazivani u programu Kockice pa će tako jubilarni ZFF proteći u znaku susreta s autorima uz koje je Festival na neki način odrastao. Jedan je od njih Juraj Lerotić, koji je za svoj kratki film Onda vidim Tanju nagrađen Zlatnim kolicima 2010. Njegov dugometražni prvijenac Sigurno mjesto, intimna drama iznimnog psihološkog naboja utemeljena na osobnoj priči redatelja, nagrađen je u Locarnu i Sarajevu te je aktualni hrvatski kandidat za nagradu Oscar.

Tragovi, drama s Marijom Škaričić u režiji Zlatnim lavom ovjenčane redateljice Dubravke Turić (Belladonna, Venecija, 2015) u Zagreb stiže neposredno nakon svjetske premijere na Festivalu u Varšavi, a Garbura Josipa Žuvana, priča o prijateljstvu dvojice nerazdvojnih dječaka, s Filmskog festivala u San Sebastiánu.

Film Garbura razvijan je na ZFF-ovoj radionici Moj prvi scenarij, kao i Stric, triler s elementima apsurdnog humora i groteske nagrađen posebnim priznanjem u Karlovym Varyma. Režiju Strica potpisuju David Kapac i Andrija Mardešić, a uloge u filmu tumače Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan i Roko Sikavica.

Izvan konkurencije u Glavnom programu bit će premijerno u Hrvatskoj prikazan najnoviji film Rubena Östlunda Trokut tuge, moćna satira na račun dokonih bogataša koja je slavnom Šveđaninu ove godine u Cannesu osigurala drugu Zlatnu palmu. U popratnom programu LUX, ostvarenom u suradnji s Europskim parlamentom, prikazuje se njegov hvaljeni dugometražni prvijenac o vršnjačkom nasilju Igra (Play), koji je 2011. bio jedan od tri finalista za tu nagradu.

Niz intrigantnih svjetski premijera te bogat program industrije

U sklopu programa Ponovno s nama publika će gledati filmove autor(ic)a koje je publika ZFF-a upoznala kroz Glavni program ili godišnju filmsku distribuciju, dok će se u sklopu Posebnih projekcija prikazat Jahači Dominika Menceja, film ceste nastao u hrvatskoj koprodukciji koji nazivaju slovenskom verzijom Golih u sedlu, Korzet austrijske redateljice Marie Kreutzer, biografija koja legendarnu caricu Sissi prikazuje u posve novom svjetlu, te Love life, melodrama o ljubavi i gubitku japanskog autora Kōjija Fukade.

Predstavnici pet najvećih europskih kinematografija — Italije, Francuske, Njemačke, Španjolske i Velike Britanije — tradicionalno su obuhvaćeni popratnim programom Velikih 5.

Projekcije za djecu i malde

Izbor filmova za djecu i mlade predstavljaju programi KinoKino i PLUS. KinoKino od sljedeće godine postaje cjelogodišnji filmski program, a ZFF-u će kao krunu tih programa donositi presjek godišnje igrane produkcije za djecu. PLUS donosi online projekcije filmova namijenjenih mladima.  

Brojna predavanja, radionice, panel-diskusije, okrugli stolovi te pitching forumi namijenjeni publici svih uzrasta, interesa i razine stručnog znanja i ove godine čine dio bogatog programaIndustrije, ZFF-oveplatforme za edukaciju i umrežavanje filmskih profesionalaca. Niz zanimljivih predavanja otvorenih za javnost predvode masterclass Cristiana Travagliolija, nagradom Europske filmske akademije ovjenčanog montažera koji stoji iza remek-djela Paola Sorrentina, koji ZFF organizira u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu, te masterclass hrvatskog glumca s danskom adresom i člana žirija 20. ZFF-a Zlatka Burića ostvaren u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Danske.

Zeleni festival

U skladu s neslužbenim sloganom “Recikliramo sve osim filmova!” i nastojanjima da postane zeleniji festival ZFF je ograničio upotrebu papira i plastike, programske knjižice otisnute su na recikliranom papiru, a gledatelje se potiče na reciklažu i korištenje ZFF mobilne aplikacije. Uz već spomenutu suradnju s Torino Film Lab & Green Film Lab nastavlja se i partnerstvo sa socijalnom zadrugom Humana Nova, i to u segmentu održive i ekološki prihvatljive proizvodnje festivalskog mercha. Kako bi kroz iduća izdanja još bolje provodio zelene prakse, ZFF se pridružio inicijativi Green Charter For Film Festivals te će pomoću njihove platforme bilježiti potrošnje nastale u pripremama i tijekom ovogodišnjeg festivala.

Zagreb Film Festival u drugim gradovima

Djelić sjajne zeefefovske atmosfere i ove će se godine preliti izvan granica glavnoga grada. Paralelno sa zagrebačkom publikom, u odabranim filmovima iz programa ZFF putujeuživat će publika u Dubrovniku, Korčuli, Novoj Gradiški, Opatiji, Puli, Rijeci, Rovinju, Slatini, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Zaboku, Zadru i drugdje. Poslastice iz ZFF-ova putnog kovčežića jesu: Alcarràs iz dugometražne konkurencije, Praznik rada iz programa Ponovno s nama, Noćni putnici iz Velikih 5 te Kapetanica Nova iz KinoKina.

Preporuči članak
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa