Povijesna biografska drama ‘Majka Cabrini’ donosi još neispričanu priču smještenu na kraj 19. stoljeća o ženi koja je promijenila živote cijele generacije unatoč svim preprekama.
Temeljen na istinitoj priči o borbi jedne žene za jednakost, zdravlje i sreću useljeničke siročadi. Franciska se u proljeće 1889. godine iskrcala u New Yorku i ubrzo postala majka talijanskih iseljenika. Cijeli se život borila za one na marginama društva. U najvećim američkim gradovima osnivala je škole, bolnice, sirotišta, konvikte i ubožnice. Za svoje redovnice birala je vedre i radosne djevojke i žene. Uz poduzetništvo, odlučnost i odvažnost, Cabrini je stvarala mjesta puna suosjećanja i vječnog nasljeđa.
Tko je Franceska Cabrini?
Majka Cabrini biografski je film o blaženoj Franciski Cabrini, poznatijom kao zaštitnicom iseljenika. Franciska Cabrini bila je talijansko-američka katolička redovnica koja je svojom požrtvovnošću, ustrajnosti i poduzetničkim duhom uspjela izgraditi živote za mnoge talijanske iseljenike u SAD-u na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Papa Lav XIII. nije uspio ispuniti njenu molbu te poslati Cabrini i njene sestre redovnice u Kinu kako bi uspostavile misiju, već u SAD gdje se mnoštvo talijanskih migranata pronašlo u potrazi za boljim životom. Cabrini je u pratnji sestara stigla u New York gdje je tijekom vremena osnovala škole, bolnice, sirotišta, domove i ubožišta prvenstveno za talijanske iseljenike, ali i sve ostale kojima je potrebna pomoć.
Podržavanje ljudi i prvenstveno djece u novom, nepoznatom svijetu
Cabrini se najviše zauzimala za napuštenu i bolesnu djecu, te im je nastojala pružiti ono najbolje. Možda zvuči kao sitnica, ali odjeća koja se šivala za siročad bila su od skupljeg materijala, za razliku od onog najjeftinijeg koje su ostali nastojali pružiti djeci. Baš iz razloga da se djeca ne osjećaju manje vrijednima od ostalih, Majka Cabrini i ostale sestre željele su pružiti svojim štićenicima najbolju moguću odjeću, edukaciju i znanje o zanatima kako ih već okrutno društvo u kojem su se našli ne bi još više nastojalo dotući i omalovažavati.
Novopridošli Talijani nisu bili dobrodošli u novu ‘obećanu zemlju’, već ih se tretiralo kao građane drugog reda. Kako je tadašnji SAD bio sastavljen od iseljenika raznih nacija među kojima su Irci, Židovi, te mnogi drugi, nakon par generacija zaboravili su kako su njihovi roditelji ili bake i djedovi bili na istom mjestu kao trenutni talijanski doseljenici. Cabrini ih je svojim postupcima podsjetila na takve činjenice, što je pored njene ustrajnosti i snažnog pregovaračkog duha bez prijetvornosti moglo uroditi plodom. Naravno, to je bio proces koji je trajao godinama jer na tom putu stajale su mnoge prepreke, prvenstveno u obliku predrasuda i nasilja, kako fizičkog tako i emotivnog.
Prva naturalizirana državljanka SAD-a koja je proglašena blaženom
Majka Cabrini i njene sestre podigle su u to vrijeme najveću organizaciju usmjerenu isključivo na milosrđe i pomoć najpotrebitijima, a rezultati su se mogli vidjeti na svakom uglu. Ono što je za to vrijeme bilo od dodatnog značaja je da su sve osnovane institucije vodile isključivo žene iz Družbe Misionarki Presvetog Srca Isusova kojoj su pripadale Cabrini i sve ostale sestre. Sama Cabrini postala je prva naturalizirana državljanka SAD-a koju je kanonizirala Katolička Crkva, te je zbog svojih mnogobrojnih humanitarnih djela proglašena blaženom.
Film studija koji stoji iza ‘Zvuka slobode’
Film Majka Cabrini dolazi od Angel Studios-a, istog studija koji je prošle godine donio jedan od najneočekivanijih hitova godine, polu-biografskog trilera Zvuk slobode (Sound of Freedom). Za razliku od kontroverzi koje su okruživale Zvuk slobode vezanih za stvarnu osobu prema čijoj je priči snimljen film i njegovu zvijezdu Jima Caviezela, Majka Cabrini je ipak jedan drukčiji tip filma koji će bez problema steći popularnost među publikom neovisno o njihovom religijskom opredjeljenju.
Mada se Angel Studios službeno nije proglasio kršćanskim studijom, većinu njihovih filmova i serija čine priče usko vezane za vjeru, u većem ili manjem omjeru. No ovo nije film o katoličkoj Crkvi mada se nalazi u tim vodama, već prvenstveno o snazi ljudskog duha koji bez problema može inspirirati i same gledatelje da postanu najbolja verzija sebe i pomognu najpotrebitijima.
Ekipa ispred i iza kamere
Priču o Majci Cabrini na velike ekrane donio je redatelj Alejandro Monteverde koji je režirao i Zvuk slobode. Scenarij je napisao Rob Barr prema njegovoj i Monteverdeovoj ideji, a zajedno su napisali i scenarij za Zvuk slobode tako da im je ovo već druga uspješna suradnja. Navedeno je ‘uspješna suradnja’ jer već sad Majka Cabrini ima bolje ocjene kritičara i publike od njihovog prijašnjeg projekta, a hoće li biti isto tako financijski uspješan, to ostaje za vidjeti.
Talijanska glumica Cristiana Dell’Anna je u ulozi Majke Cabrini, nadbiskupa Corrigana je utjelovio američki glumac David Morse, dok John Lithgow glumi gradonačelnika Goulda koji se pod svaku cijenu želi riješiti talijanskih doseljenika i Cabrini. U ostalim ulogama su Giancarlo Giannini, Federico Castelluccio, Romana Maggiora Vergano, Sean Cullen, i Montserrat Espadalé.
U kinima od 14.03.
Trailer:
GLUMCI: Cristiana Dell’Anna, John Lithgow, David Morse, Giancarlo Giannini, Federico Castelluccio, Romana Maggiora Vergano, Sean Cullen, Montserrat Espadalé
REŽIJA: Alejandro Monteverde
SCENARIJ: Rod Barr
PRODUCENTI: Leo Severino, Jonathan Sanger
IZVRŠNI PRODUCENTI: Sean Wolfington, J. Eustace Wolfington, Eduardo Verástegui
ŽANR: biografski, drama
