Pet novih filmskih naslova, pet potpuno žanrovski i regionalno različita ostvarenja koja od danas možete pogledati u kinima.
Ako ste raspoloženi za književni pustolovni klasik u novom ruhu, crnohumornu dramu o balkanskom mentalitetu, istinitu priču o gastarbajterima u inozemstvu, dramu koja će vas držati na rubu sjedala ili hektolitre krvi u horor filmu, tada je ovaj tjedan kao stvoren za odlazak u kino. Koji su to filmski naslovi, saznajte niže u tekstu.
Zla smrt: buđenje
Kultna horor franšiza Sama Raimija vraća se u najkrvavijem izdanju na velika platna! Premisa čitavog serijala vrti se oko drevnog sumeranskog teksta Necronomicon Ex-Mortisa, odnosno verzije Knjige mrtvih koja služi kao portal koji vodi u dimenziju punu demona. Uvrnuta priča o dvije otuđene sestre kreće kada Beth posjeti svoju stariju sestru Ellie koja sama odgaja troje djece u malom stanu u Los Angelesu. Njihovo ponovno okupljanje prekinut će otkriće tajanstvene knjige duboko u unutrašnjosti Elliene zgrade koja će omogućiti buđenje zastrašujućih demona i natjerati Beth u bitku za preživljavanje dok je suočena s najstrašnijom verzijom majčinstva koju si itko može zamisliti.
Tri mušketira: D’Artagnan
Roman Alexandra Dumasa književni je klasik koji je već nekoliko puta ekraniziran za velika platna, no ova raskošna adaptacija predstavlja nove likove i brojne lokacije, od slavnog Louvrea do Buckinghamske palače, preko oluka Pariza do opsade La Rochellea… Nevjerojatna, herojska priča, govori o mladiću po imenu D’Artagnan koji od kuće odlazi u Pariz, nadajući se da će postati mušketir garde. Unatoč neuspješnoj regrutaciji, on ipak postaje dio trojice najdojmljivijih mušketira – Athosa, Aramisa i Portosa – i ubrzo se uklopi u njihov način života. U kraljevstvu podijeljenom vjerskim ratovima i pod prijetnjom britanske invazije, šačica muškaraca i žena ukrstit će mačeve i vezati svoju sudbinu za sudbinu Francuske.
Praznik rada
Radnja smještena u tipičnu sarajevsku mahalu gledatelje upoznaje s nizom likova čiju susjedsku prisnost i šaljivi pristup svakodnevici uzburka iznenadni nemili događaj. Njihov susjed Fudo neočekivano je uhićen, a svi se pitaju zašto. Regionalni kino hit i novo ostvarenje bosanskohercegovačkog redatelja Pjera Žalice, ostvario je rekordnu gledanost u vikendu otvaranja u bosanskohercegovačkim kinima te postao najgledaniji domaći film u posljednjem desetljeću.
Tori i Lokita
Novi nevjerojatan film glasovite braće Dardenne, premijerno prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu gdje je osvojio posebnu nagradu povodom 75. godišnjice festivala. Priča filma prati mladog dječaka Torija i tinejdžericu Lokitu koji su napustili svoje rodne države Kamerun i Benin kako bi započeli s novim životom u Belgiji. Njih dvoje pokušavaju se snaći na sve moguće načine kako bi pronašli posao na crnom tržištu i poslali novac natrag svojim obiteljima. Tijekom zajedničkog putovanja, njihovo prijateljstvo stvara neraskidivu međusobnu povezanost koja im pomaže preživjeti. U nadi da će dobiti papire za ostanak u zemlji, njih dvoje ubrzo otkrivaju da postoji niz prepreka koje im stoje na putu. Zajedno se moraju boriti za svoje prijateljstvo i živote dok se svijet oko njih polagano započinje urušavati. Ipak, vjerujući u bolje sutra i bolji život, njihova borba zadivljujući je dokaz snage ljudskog duha te hrabrosti njihovog odnosa.
Ljubav, smrt i njemačke marke
Šezdesetih godina prošlog stoljeća veliki broj turskih migrantskih radnika počeo se prelijevati iz ruralne Anadolije u toliko željenu „Alemaniju“, zemlju meda i mlijeka, mitsku Zapadnu Njemačku. Doseljenike je od početka, kao nezaobilazan dio kulture, pratila njihova glazba – djelić doma u stranoj zemlji. Tijekom godina, nezavisni glazbeni smjerovi koji nisu postojali ni u njihovoj domovini razvijaju se u Njemačkoj. Nova scena bila je i komercijalno značajna pa je tako u zlatno doba generirala ogromne profite, a zavičajni klubovi poput kultnog Türkische Bazara u Berlinu, iako medijski potpuno nezamijećeni, vikendima su “pucali” od posjetitelja, a novac od programa “kupio se metlom”. Nasilje uzrokovano rasizmom prema turskoj zajednici kulminira 90-ih godina, te drugoj i trećoj generaciji odrasloj u Njemačkoj, koja više nije imala domovinu kojoj bi se vratila, rap i hip-hop postaju postaju glas otpora.
